Panični napadi su stanje koje veliki broj ljudi proživi sporadično tokom života, procene su da je svaka peta osoba doživela makar jedan panični napad. Iako ume biti zastrašujuće iskustvo, ako smo informisani o karakteristikama ovog stanja, ono može biti samo prolazni događaj u našem životu. Međutim, ponavljani panični napadi mogu se razviti u panični poremećaj.

Panični napad predstavlja nagli doživljaj izraženog straha i neprijatnosti koja se naočigled javlja bez ikakvog razloga i može biti praćen neprijatnim fizičkim simptomima kao što su:

  •    Gušenje;
  •    Ubrzan rad srca, osećaj jakog lupanja srca;
  •    Pojačano znojenje;
  •    Talasi toplote ili hladnoće koji prolaze kroz telo;
  •    Mučnina;
  •    Drhtavica;
  •    Bol u grudima;
  •    Utrnulost ili peckanje u rukama ili nogama;
  •    Strah od gubitka kontrole;
  •    Strah od smrti;
  •    Derealizacija – osećaj da se ne nalazimo u realnosti.

Zbog velikog broja fizičkih simptoma, kada prvi put iskuse panični napad, osobe se najčešće obrate lekarom sa mišlju da imaju neki fizički poremećaj, često se dešava da je potrebno vreme kako bi se isključili svi eventualni poremećaji i kako bi se došlo do zaključka da je u pitanju psihosomatsko stanje. Karakteristika paničnog premećaja je da nakon ponavljanih napada, osoba kreće da razvija strah od događaja ili lokacija koje povezuje sa samim napadima. Pri povratku u konkretno ili slično okruženje gde je napad iskušen, može se javiti anticipacijska anksioznost, odnosno razvija se strah da se napad ne ponovi. Ovaj strah samo jača mehanizme koji mogu uzrokovati novi napad i na taj način se javlja uverenje da je napad povezan sa određenim mestima, zbog ovoga panični poremećaj je često povezan sa agorafobijom.

Kako se tretiraju?

Sami panični napadi, kao sporadičan događaj ne zahtevaju lečenje, ali ako se oni generalizuju i razviju u panični poremećaj, onda je neophodno razmisliti o tokovima dalje terapije.

Kada se isključe fizički poremećaji kao potencijalni uzroci somatskih simptoma, potrebno je otpočeti sa lečenjem. Terpija najčešće, a u zavisnosti od indivivduaalnih potreba klijenta obuhvata kombinovanje medikamentozne terapije i psihoterapije. Kroz psihoterapeutske metode razotkrivaju se skriveni uzroci paničnih napada. Često panični poremećaj se razvija kod osoba koje pate i od depresije ili anksioznosti, tako da holističkim pristupom i sagledavanjem kompletnog stanja klijenta, može se razviti plan za dalje delovanje i rešavanje problema.

Hipnoterapija u kombinaciji sa psihoterapijom je pokazala izuzetne rezultate na rešavanju ovog problema, u odnosu na izolovanu psihoterapiju, kombinovana terapija je efikasnija i brža. Terapijskim radom se otkrivaju uzroci, odnosno  nesvesni sadržaji koji izazivaju preplavljivanje, kada se otkrije uzrok, otvara se mogućnost rada na korenu problema. Ovakvim pristupom mi ne samo da možemo otkloniti panične napade, prevazilaženje suštinskih problema može uticati na mnoge segmente života i generalno doprineti kvalitetu života.

Ukoliko osećate simptome izražene anksioznosti ili paničnog napada, ne čekajte da se dalje razvijaju, rešavanje ovog stanja postavite kao prioritet i potražite podršku u svom okruženju i stručnu pomoć.