Stres utiče na sve nas. Njegovo delovanje primećujemo dok smo zauzeti na poslu, tokom učenja za ispite, vaspitavanja dece, u saobraćajnoj gužvi… Jednostavno – stres je gotovo svuda. I pomalo stresa je sasvim normalno i čak može biti korisno za nas. Ipak, kada ga ima previše, može nas iscrpeti: psihički i fizički.

Zato je važno da budemo svesni načina na koji doživljavamo stres, kako bismo znali gde je potrebno da uvedemo promene.        

Ovde pričamo o 20 jasnih znakova stresa.

1. Često plakanje  

Stres nastaje kada pokušavamo da se prilagodimo nekom iznenadnom, neprijatnom uticaju i kao takav budi razne jake i pomešane emocije. Samim tim, može izazvati plakanje “iz čista mira”. Okidači za ovakvu reakciju mogu biti i stvari koje uopšte nisu povezane sa uzrokom stresa.

2. Izražena osetljivost ili osećaj preplavljenosti jakim emocijama.

Produžen, intenzivan stres nam može stvoriti osećaj preplavljenosti jakim emocijama i pojačanu osetljivost. Tada nas “pogađaju” reči i postupci koji inače ne bi izazvali našu snažnu, izraženu reakciju.

3. Česte promene raspoloženja

Svakodnevno, svi menjamo svoja raspoloženja. Međutim, ukoliko se to dešava nezavisno od drugih faktora koji u tom trenutku deluju i ometa naše funkcionisanje, ova pojava može biti simptom stresa.

4. Razdražljivost

Dugotrajni osećaji frustriranosti i uznemirenosti su česti pratioci stresa.

5. Loša koncentracija

Prethodno navedeni simptomi, kao i oni koji slede, negativno utiču na koncentraciju i ometaju njeno normalno uspostavljanje i funkcionisanje.

6. Nedostatak motivacije

Kada se nalazimo u situaciji pojačanog stresa, gotovo svu našu energiju ulažemo u njegovo doživljavanje i borbu protiv njega. Tako se može desiti da nam ponestane snage za aktivnosti koje su nam ranije bile motivišuće.

7. Negativne misli o budućnosti

Ovde mislimo na tzv. negativno prognoziranje tj. stalno razmišljanje da će ishod situacije biti loš. Ovakve misli izrazito loše utiču na život pojedinca, i mogu se razviti u dalje problematike.

8. Problemi sa spavanjem ili probavom

Stres, kao i drugi emotivni doživljaji, izaziva određene fiziološke promene. Nepravilan san, problemi sa varenjem i probavom hrane mogu biti neke od njih.

9. Problemi sa pamćenjem

Već smo naveli simptom loše koncentracije – na sličan način stres utiče i na pamćenje. Jednostavno, mozak je izložen prevelikom opterećenju i, u tim trenucima, učenje ne smatra prioritetom.

10. Teškoće u donošenju odluka

Donošenje odluka može samo po sebi biti relativno stresno iskustvo. Pogotovo ukoliko bi ta odluka trebalo da predstavlja razrešenje nekog našeg unutrašnjeg konflikta. Ili je, iz nekog razloga, doživljavamo kao konačnu. Kada tome dodadmo još jedan izvor stresa sa kojim se suočavamo, jasno je zašto teškoće u donošenju odluka predstavljaju jasan znak stresa.

11. Izbegavanje odgovornosti

Odugovlačenje ili izbegavanje prihvatanja odgovornosti je nešto čemu svi, ponekad, pribegavamo. Ipak, kada to postane svakodnevno ponašanje koje remeti naše funkcionisanje ili odnose sa drugima, govorimo o mogućem znaku stresa i našem načinu da probamo da ostavimo problem “pod tepihom”.

12. Brzo komešanje misli

Misli koje se komešaju često prate misaoni procesi koji nas preplavljuju svojim intenzitetom. Na primer, možda ste iskusili brzo komešanje misli tokom razmišljanja o računima, promeni posla, sramotnom iskustvu ili fobiji. S obzirom na to da su sve te situacije same po sebi stresne, komešanje misli je takođe pokušaj da izbegnemo ili razrešimo te situacije.

13. Bol u grudima i vrtoglavica

Takođe fiziološke promene koje stres izaziva. Mogu biti veoma intenzivne i na taj način dodatno ometati život pojedinca.

14. Gubitak seksualne želje

Seksualni nagon je urođena pojava i smatra se neophodnim za normalno funkcionisanje odrasle osobe. Tako, ukoliko nije prisutan ili je u značajnoj meri umanjen, stres može biti uzročnik.

15. Promene u rutinama spavanja ili ishrane

Stresne okolnosti mogu uticati i na naša rutinska ponašanja. Može doći do drastičnog smanjenja unosa hrane ili, sa druge strane, prekomerne upotrebe hrane kako bi se prividno ublažile negativne emocije izazvane stresom. Takođe, može doći do pojava nesanica ili prekomernog spavanja.

16. Osećaj usamljenosti

Osećaj usamljenosti se može doživeti na mnogo načina i predstavlja normalnu pojavu. Naravno, ukoliko ne ometa funkcionisanje i život osobe. Međutim, ukoliko to jeste slučaj, stres može biti uzrok koji u nama budi osećanja bespomoćnosti i beznađa.

17. Glavobolje

Još jedan fiziološki simptom. Prezasićenost organizma stresnim situacijama može dovesti do glavobolja, koje vremenom mogu prerasti u migrene i tako stvoriti ozbiljnu, dugotrajnu posledicu stresa. Zato je jako bitno pažljivo slušati svoje telo i signale koje nam upućuje.

18. Burnout sindrom

Dugotrajni, prolongirani stres posebno na poslu, može dovesti do burnout sindroma, o kome je skoro bilo reči. 

19. Anksioznost

U određenim situacijama, simptom anksioznosti se može pojaviti pod tresom. Naravno, znatno su veće mogućnosti da se ovaj znak javi kod ljudi koji već imaju neke anksiozne tendencije.

20. Oslabljeni imunitet

Stres nas pogađa na psihičkom, ali i na fizičkom planu. Tako može oslabiti i naša sposobnost za odbranu organizma.

Kao što vidimo, simptomi stresa su zaista brojni i svako od nas se susreće sa sebi svojstvenim znacima. Ipak, prvi korak u kontroli stresa jeste upravo da naučimo koji su to njegovi znaci kako da ih blagovremeno prepoznamo. Tek tada možemo sebi postaviti za cilj uspešno savladavanje izazova koje nam stres donosi.