Navika je koju većina ni ne preispituje. Od kad smo bili mali, svako jutro gledali smo roditelje, bake i deke kako uživaju u ritualu ispijanja prve jutarnje kafe. Kasnije kada smo dovoljno odrasli da nam od kafe ne izraste rep, veliki broj nas stvorio je svoje jutarnje rituale u vezi sa ispijanjem kafe, pa onda one nakon ručka “da nas digne” ili one u toku posla, takozvane “pauze za kafu” a naravno tu su i svi oni lepi momenti sa prijateljima, upotpunjeni ovim aromatičnim, toplim napitkom. Kafa je deo naše kulture, nešto što ne preispitujemo. Pozamašne dokaze o štetnosti kafe branimo naučnim istraživanjima o njenom benefitu. Možda ne možemo stvoriti konačan i generalizovani stav o kafi, ali možemo i moramo govoriti o njenom uticaju na anksioznost.

Kafa, ili da budemo precizniji – kofein, je jedan od, ako ne i najrasprostranjeniji legalni psihoaktivni stimulans na svetu. Kofein je stimulans centralnog nervnog sistema, takođe dovodi do dizbalansa neurotransmitera u mozgu. Još jedan bitan efekat koji treba napomenuti je uticaj na pojačano lučenje hormona nadbubrežne žlezde – adrenalin i noradrenalin. Stoga nije ni čudo što kofein utiče na organizam tako što podstiče konstrikciju krvnih sudova, skok arterijskog pritiska, pojačane pokrete creva i izraženo lučenje žuči. Istraživanja su pokazala da je konzumacija kofeina povezana izazivanjem i pojačavanjem simptoma anksioznosti. Kod većine ljudi kafa ( u umerenim dozama)  može umanjiti osećaj umora i povećati kognitivni fokus. Međutim, kod osoba koje se bore sa anksioznošću kafa može pogoršati simptome, pogotovo u većim dozama (višim od 250mg kofeina). Kafa tada dovodi do napetosti, razdražljivosti, strepnje, nemira ili čak anksioznog napada.

Ako ste primetili da kafa podstiče ili pojačava vaše simptome u vezi sa anksioznošću, možda bi trebalo da razmislite o značajnoj restrikciji njene konzumacije ili totalnom prestanku konzumacije.

Evo par saveta kako da uspete u toj odluci:

 

  •       Regulišite ritam spavanja.

Redovan san uticaće na formiranje stabilnog nivoa energije tokom dana. Na taj način neće postojati nagli padovi energije i potreba da se energizujete kafom.

  •       Uživajte u trenutku.

Kao što je naglašeno na početku teksta, kafa je jedna od namirnica koju najčešće prati prijatan sentiment. Podseća nas na detinjstvo, porodicu, lepe trenutke. Zbog toga bitno je da potrebu za tim specifičnim osećanjem osiguramo ne posredno, preko kafe, nego pružajući sebi te trenutke na koje nas kafa asocira. Tako što ćemo zaista biti tu, prisutni u trenutku i u razgovorima sa dragim osobama.

  •       Eksperimentišite sa zamenama.

Možda je novo piće u kome ćete uživati – kakao sa čilijem ili neki biljni čaj sa smanjenim nivoom kofeina, opcije postoje, odluka da ih istražite, je na vama.

  •       Pravite pauze.

Ne razmišljamo o tome, ali kafa nam često služi kao socijalno prihvatljiv “izgovor” za pauzu. Pod pritiskom da budemo produktivni, kod kuće, na poslu, na fakultetu, retko sebi dozvoljavamo pauzu. Pauza i odmor su neophodni kako bismo bili produktivni, zato planirajte svoje pauze i držite se tog plana i osvestite da je njihov značaj isti kao i značaj rada i da vam nije potreban razlog ili motiv za pauzu, osim vrednosti samog odmora.

  •       Postepeno se “skidajte” sa kafe.

Kofein dokazano stvara određeni vid zavisnosti. Stoga, pogotovo ako ste konzumirali veće količine kafe, nagli prekid može biti šok za organizam, ali i za psihu. Dajte sebi vremena, zacrtajte do kada želite da potpuno prestanete da pijete kafu ili da smanjite njenu konzumaciju do određene mere, i onda na nedeljnom nivou smanjujte doze postepeno dok ne stignete do zacrtanog cilja. Naravno ako imate nagle i izražene simptome, benefit od prestanka konzumacije kafe biće znatno veći od potencijalnih neprijatnih simptoma “apstinencijalne krize”.