Iako se ishrana razlikuje zavisno od uzrasta osobe, podneblja, kulture, religije, ekonomskih mogućnosti, navika ili trenda, zajedničko svima nam je da su se u savremeno društvo uvukli poremećaji u ishrani, da ih sve više osoba ima i da su sve zastupljeniji. Ovi poremećaji ne biraju ni godine, ni pol, ni materijalni status.

Poremećaji u ishrani su izuzetno važna tema mentalnog zdravlja koja nije dovoljno obuhvaćena s obzirom na porast.. Kada se ovi poremećaji spomenu, obično nam prva asocijacija bude anoreksija ili bulimija, ali realnost je da poremećaji u ishrani obuhvataju veći opseg problematika. Bitno ih je razumeti, kako bismo mogli da istražimo i na vreme reagujemo ako se u nekim od simptoma pronalazimo. Svi ovi izazovi u ishrani su u početku bili samo osnovni simptomi koji su se vremenom i zanemarivanjem raširili do konkretnog poremećaja.

Poremećaji u ishrani predstavljaju opsesivnu zabrinutost za sopstvenu težinu i patološki odnos sa hranom. Negativan uticaj ovih poremećaja ispoljava se kako na fizičko tako i na mentalno zdravlje.

U poremećaje u ishrani spadaju:

  • ANOREKSIJA (Anorexia nervosa) je verovatno najpoznatiji oblik poremećaja u ishrani. Podrazumeva izrazito ograničen unos hrane koji dovodi do ekstremnog gubitka kilograma i stanja vrlo niske telesne težine. Osobe koje pate od anoreksije imaju intenzivan strah od sticanja težine kao i iskrivljenu sliku o tome kako izgledaju i kako se ponašaju usled visokih očekivanja koja imaju od sebe. Ovaj poremećaj je češće zastupljen kod tinejdžera, zbog svih promena kroz koje telo prolazi tokom puberteta.
  • BULIMIJA (Bulimia nervosa) je poremećaj u ishrani koji se manifestuje kao patološki apetit, nekontrolisana proždrljivost koja dovodi do prejedanja, a zatim sledi kompenzacijsko ponašanje u vidu preduzimanja drastičnih koraka kako bi se oslobodili unetih kalorija kroz namerno izbacivanje hrane tako što se prisiljavaju na povraćanje (​​samo-indukovano povraćanje), pribegavaju zloupotrebi laksativa, diuretika, klistira ili pak prekomerno vežbaju. 
  • KOMPULSIVNO PREJEDANJE (Binge Eating) podrazumeva epizode binge jedenja što bi značilo da osoba konzumira neobično veliku količinu hrane u toku nekoliko sati i to do same granice fizičkog osećaja neprijatnosti. Ne samo da se ljudi prejedaju, već je kod njih izražen osećaj  kao da nemaju nikakvu kontrolu nad unošenjem hrane u sebe. Međutim, za razliku od ponašanja prisutnih kod bulimije, osoba koja pati od kompulsivnog prejedanja neće pribegavati merama pročišćavanja organizma, ali je zato prisutna teskobna uznemirenost zbog svesti o epizodama prejedanja. S obzirom da prekoračuju preporučene dnevne unose kalorija, dodatno su ugroženi bolestima srca, dijabetesom ili gojaznošću.
  • POREMEĆAJ NOĆNOG JEDENJA podrazumeva da osoba jede dok spava, potpuno nesvesna ove akcije. U tom stanju, osoba je u stanju da ode do kuhinje, izvadi iz frižidera namirnice i pojede ih, čak je u stanju i da spremi sebi neku užinu koju pojede i to sve dok spava.
  • POREMEĆAJ RUMINACIJE podrazumeva vraćanje prethodno sažvakane hrane iz želudca do usta, koja se zatim ili ispljune ili ponovo proguta. Iako se ruminacija obično viđa kod beba i manje dece, moguće je videti je i kod odraslih.Većina odraslih pogođenih ovim poremećajem takođe imaju intelektualnu onesposobljenost ili kašnjenje u razvoju.
  • PIKA je poremećaj koji uključuje konzumiranje neprehrambenih supstanci kao što su prljavština, boje, sapun, zemlja, kamen, kreda, kosa, papir.. Poremećaj najčešće pogađa decu i osobe sa smetnjama u razvoju ili osobe pod stresom. Dodatne probleme koje ovaj poremećaj u ishrani nosi sa sobom su opasnosti od trovanja ili infekcije.
  • POREMEĆAJ IZBEGAVANJA KONZUMIRANJA HRANE okarakterisan je nedostatkom želje ili interesovanja za hranom uz osećaj da hrana nije ukusna, ne izgleda primamljivo niti miriše lepo. S obzirom da jedu manje nego što im je neophodno da bi održavali zdrav režim ishrane, suočavaju se sa gubitkom na kilaži. Specifično za osobe sa ovim tipom poremećaja u ishrani je da izbegavaju socijalna okupljanja koja podrazumevaju zajedničke obroke poput proslava, zabava i sl. Pošto im je izazovno da jedu pred drugima, oni se okreću socijalnoj izolaciji i potrazi za skrivenim mestima gde mogu da jedu sasvim sami, u tajnosti.

Poremećaji ishrane nastaju složenim delovanjem socijalnih (ideal lepote), bioloških (genetika) i psiholoških faktora (stres, nedostatak samopouzdanja) koji dovode do štetnih ponašanja.

Poremećaji u ishrani mogu da naruše kvalitet života osobe, međutim, ukoliko potražite pomoć i krenete put oporavka možete spoznati ko ste, vratiti se zdravim navikama u ishrani i povratiti osećaj kontrole nad sopstvenim životom i odlukama koje donosite.

Kao psihoterapeut i  kao neko ko godinama radi sa ljudima upravo na ovim izazovima kreirala sam grupni online program SVESNO MRŠAVLJENJE – TRAJNI REZULTATI. Smatram da je Program jedinstvena prilika za sve vas koji ste se prepoznali kao osobe koje uz sav trud i pokušaje nisu uspeli samostalno da ostvare dugoročne rezultate i osećaj ličnog zadovoljstva. Program je rezultat mog dugogodišnjeg rada, dala sam sve od sebe da u njega integrišem najvažnije koncepte koji su mi se pokazali u praksi kao najefikasniji.

Napominjem da su poremećaji u ishrani indikovani za individualan psihoterapijski rad, ali ovakav vid programa može svakako biti podrška ukoliko se donekle prepoznajete u ovim temama.

Dobrodošli na ONLINE program Svesno Mršavljenje – trajni rezultati https://www.focuscentar.com/Aktuelnosti/