Opsesivno kompulzivni poremećaj je na neki način u popularnoj kulturi stvorio pozitivne konotacije. Likovi iz naših omiljenih serija i filmova „obogaćeni“ su ovim stanjem, koje je prikazano kao gotovo šarmantno. Ovo je u neku ruku razmljivo, jer osobine koje OKP koristi su: urednost, pravednost, doslednost, odgovornost, perfekcionizam, itd. Sve ove osobine su pozitivne i korisne, ali obratimo pažnju da iako su nam simpatični imaginarni likovi prikazani sa iskarikiranim navedenim osobinama, OKP u realnom životu je više od toga. Ovaj poremećaj, ako se sa njim ne suoči na vreme može opteretiti osobu u tolikoj meri da njeno svakodnevno funkcionisanje bude onemogućeno.

Šta je OKP/ OCD?

OKP je oblik neuroze koju karakterišu dve komponente. Prvo nastaje uznemirujuća misao, osoba je svesna da je misao njena, ali oseća nedostatak kontrole u pogledu na misao. Iako razume da misao nije utemeljena u realnosti, osećaj napetosti raste. Kao reakcija na kumulaciju napetosti proizvodi se reakcija, koja nema realnu, već „magijsku“ moć razrešavanja i koja otklanja anksioznost.

Misli mogu biti fokusirane oko raznih tema, ovo su neke od najčešćih:

  • Strah od bakterija i virusa.

Manifestuje se prekotrebnom potrebom za čistoćom, strahom od pipanja kvaka ili bilo kakvih predmeta koji se dele sa drugima. Reakcija na ovu temu može biti pranje ruku određenom striktnom rutinom, specifičan broj put, itd.

  • Ekstremna potreba za redom.

Osoba postaje izrazito uznemirena ako stvari nisu na milimetarskoj poziciji koju su oni zamislili kao „ispravnu“. Reakcija se može odnositi na rituale u vezi sa oblačenjem tačno određenim redosledom, spremanjem hrane na specifičan način, koristeći sopstevene procedure i protokole.

  • Strah od povređivanja sebe ili drugih.

Uzrok nastanka povrede može biti spoljni faktor, ali osoba može razviti strah i od toga da bi ona sama nekontrolisano mogla da povredi sebe ili sebi dragu osobu. Reakcija na ovu kompulzivnu misao može biti neki specifični pokret tela ili mantra koja „donosi sigurnost“ i time ublažava napetost.

  • Proveravanje.

Manifestuje se prekpacijom u vezi sa bezbednošću. Na primer, osoba proverava da li su vrata zaključana, da li je pegla ugašena, da li je slavina zavrnuta itd. Radnje kojima se rešava ova anksioznost najšeće obuhvataju rituale sa ponavljanjem provera tačno određeni broj puta, na definisan način, ako se procedura prekine, mora biti ponovljena ispočetka. Ovaj oblik OKPa je vrlo čest i može da ozbiljno onesposobi osobu da funkcioniše u svakodnevnom životu.

Ovo su samo neki od najčešćih primera, ali simptomatologija može biti vrlo raznovrsna i specifična za svaku osobu. Kompulzivne radnje koje nastaju kao reakcija na anksioznost postaju rituali. Ovi rituali u početku donose olakšanje i nisu primetni. Osoba se najčešće stidi svojih misli za koje ne može da pronađe opravdanje, oseća se kao da nešto ozbiljno nije u redu sa njom i plaši se da se obrati za pomoć. Međutim ako se sa ovim problemom ne suoči na pravi način i u pravo vreme, potreba za kompulzivnim radnjama će eskalirati do mere kada će biti nemoguće sakriti je i kada će ozbiljno ugrožavati svakodnevni život osobe i njenog okruženja.

Zato je bitno da znamo da je OKP veoma čest poremećaj, od njega boluje 2,5% svetskog stanovništva. Često se javlja nakon stresnih doživljaja, češće u blažim formama, upravo zbog toga, ali i zbog sve veće svesti o ovoj temi, sve više ljudi ima razumevanje za OKP. Najčešće se prvi put manifestuje oko desete godine ili u periodu adolescencije, a vrlo retko nakon 35. Godine.

Važno je shvatiti da je ovo problem sa kojim se možemo izboriti, da je prvi korak priznavanje da problem postoji a zatim i tražnje adekvatne pomoći.