Na ovom blogu je bilo puno reči o Jungu. Razrađivali smo njegove pojmove i stavove, i sigurno ćemo bar jedan ceo članak posvetiti njegovoj biografiji, profesionalnom rastu i razvoju. Tako se i danas bavimo jednim njegovim pojmom – kompleksima.

Kompleksi jesu pojam koji zaista često čujemo u svakodnevnom životu i govoru. Ali, da li razumemo odakle potiče i sa kojom idejom je nastao?

Poreklo pojma kompleksi

Jung je pošao od hipoteze da naše nesvesno utiče na ponašanje, kogniciju i osećanja. Kako bi ovu pretpostavku proverio, sproveo je eksperiment tokom kojeg je ispitivao uticaj određenih reči na doživljaje i ponašanje. Rezultat je pokazao da pojedine reči uzrokuju nelagodnost i uznemirenost kod ispitanika. Takođe, sve te reči mogu se grupisati oko jedne zajedničke teme. Kada su ispitanici dalje razvijali asocijacije na datu grupu reči, Jung je uočio da se oni prisećaju ličnih neprijatnih iskustava, kao i da tom prilikom proživljavaju intenzivne emocije.

Zaključak eksperimenta jeste da u sebi nosimo nesvesne sadržaje, koji mogu biti pokrenuti određenim stimulusima (rečima) i izazivaju jaku emocionalnu reakciju. Ove sadržaje, Jung je nazvao – kompleksi.

Dakle, kompleksi su organizovana grupa misli, osećanja i percepcija koji postoje u nesvesnom. Mogu biti pokrenuti spoljašnjim ili unutrašnjim stimulusom, tzv. „okidačima“.

Klasifikacija kompleksa

Kompleksi mogu biti veoma raznovrsni. Ovde ćemo pogledati podelu na četiri tipa.

1. Lični kompleksi

Kako svako od nas tokom života doživljava specifične događaje i stiče vlastito iskustvo, smatra se da je kompleks stvar lične prirode. Ovako jedinstveni kompleksi pripadaju samo jednoj određenoj ličnosti, pa ih nazivamo “lični kompleksi”.

2. Društveni kompleksi

Ovaj tip kompleksa možemo povezati sa predrasudama. Na primer, postoji uverenje da su Španci dobri plesači. Polazeći od toga, veliki broj Španaca i Španjolki ima strah i nesigurnost da nije dovoljno dobar ili dobra u plesu. Društveni kompleks se još naziva i kulturološki kompleks jer je određen jednom kultruom. Ipak, ovaj kompleks je lako prevazići jer svako od nas ima slobodu da formira svoje mišljenje i na taj način premosti do tada ustaljeno uverenje.

3. Generacijski kompleksi

Oni predstavljaju posledicu traumatičnog iskustva koje je doživela čitava jedna generacija ljudi. Tako rat može uticati na pojavu kompleksa koji se manifestuje kroz mržnju ili netrpeljivost prema naciji “neprijatelja” čak i dugo nakon što sukob zvanično prestane.

4. Porodični kompleksi

Kada pričamo o “porodičnim kompleksima” mislimo na pojavu istog kompleksa kod više članova uže porodice. Na primer, sin ima isti kompleks kao njegov otac. Najverovatnije je da je ova pojava rezultat vaspitanja ili jednostavnog dečijeg ugledanja na roditelje. Dakle, ukoliko se otac ili majka plaše nečega – veoma je moguće da će isti taj strah usvojiti i dete. Slično kao što možemo prevazići društveni kompleks, i porodični se može “prerasti”. Naime, kada se nađemo u vršnjačkoj grupi u koju želimo da se uklopimo, a određeni kompleks nas u tome ometa – može se desiti da ga jednostavno prevaziđemo.

Kompleksi – stanovnici nesvesnog

Svako od nas u sebi nosi neki kompleks. Oni su stalno prisutni u našem nesvesnom i, čak i kada ih ne primećujemo, utiču na naše ponašanje i osećanja. Tako, iako nam je nekada teško da se suočimo sa njima, to je neophodno kako bismo sebe i druge pravilno razumeli i zaista prihvatili.

Kako vi rezonirate sa ovom temom? Da li ste već bili upoznati sa Jungovim pojmom kompleksa?

Ukoliko vas je ovaj članak zainteresovao, i želite da podelite vaša razmišljanja o ovoj i sličnim temama – pridružite se Fejsbuk grupi Put Autentičnosti. Pričamo o psihološkim temama, ličnom rastu i razvoju. Dobrodošli!