Situacija sa kojom se suočavamo nije nešto što smo imali prilike da iskusimo, i kao takva zahteva od nas razumevanje i prilagođavanje. Mnoge moje kolege psiholozi, psihoterapeuti i psihijatri pisali su na temu zaštite mentalnog zdravlja u novonastaloj situaciji i brojni njihovi tekstovi su mi koristili tokom sastavljanja ovih smernica, posebno sam zahvalna dragoj koleginici Jeleni koja deli zanimljive sadržaje na stranici Beleške sa Psihoterapije. Nadam se da će tekst koji sledi koristiti i mojim čitaocima da se pobrinu za sebe i svoje bližnje.

1.Uspostavljanje dnevne rutine i strukture – Većina stručnjaka se slaže da je ovo prva i ključna tačka za našu dobrobit u ovom periodu. Vanredna situacija budi u nama osećaj nestabilnosti, gubitka kontrole i dezorjentisanosti, a osmišljavanje sopstvenog plana ispunjenog aktivnostima koje sami biramo upravo deluje suprotno ulivajući nam osećaj sigurnosti, kontrole i svrsishodnosti. Pravljenje ovakvog plana zaista ima višestruku ulogu, može nam pomoći i da svesno završimo i uradimo neke stavke koje bi nam možda izmakle. Plan možete napraviti za celu nedelju, za nekoliko dana unapred, ili makar veče pred za dan koji predstoji. Dodatna smernica je da ne budemo fiksirani na rutinu koju osmislimo, važno je da osluškujemo sebe i u trenutku i da modifikujemo plan prema trenutnim potrebama i osećajima – struktura je tu da nam služi, a ne da joj robujemo.

2.Kontrola nad uplivom informacija – svi smo svesni važnosti informacija u ovakvim trenucima, ali ne nužno i efekta koji imaju na nas, zato je važno da razumemo kakav uticaj ima konstantan upliv novih informacija i zašto je važno svesno ograničenje i kontrola konzumacije vesti i pratećih sadržaja. Konstantan priliv novih informacija okida u nama jedan zavisnički obrazac, sličan efektu koji imaju slot mašine, te smo u stalnoj potrazi za novim dotokom, što uzročnoposledično ima efekat na naše telo, na našu neurofiziologiju držeći nas u konstantnom potraživanju i permanentnom stresu. Osećaj posedovanja informacija nam daje iluziju kontrole, i neke vrste aktivne uloge u situaciji, međutim sprečava telo da se relaksira i otpusti hormone stresa. Stoga je preporuka da vesti i sadržaje vezane za temu konzumirate do dva puta dnevno, kada sami odredite. I bez brige, živimo u informacijonom dobu – ukoliko se dogodi nešto zaista važno, sigurno je da će ta informacija naći put do nas.

3.Briga o zdravlju, telu i higijeni – Jasno je da u situacijama kada je zdravlje potencijalno uroženo treba uraditi sve što je do nas da se zaštitimo počev od praćenja preporuka stručnjaka, do jačanja sopstvenog imuniteta. Opšte preporuke tiču se veoma važne fizičke aktivnosti – koja može pomoći otpuštanju nagomilanog stresa i lučenju “korisnih” hormona koji sada mogu pomoći i psihološkoj regulaciji. Zatim izbalansirane ishrane i pojačane higijene koje takođe imaju svoj efekat na osećaj kontrole i umirenje.

4.Socijalna povezanost a fizička distanca – Ne zaboravite da smo ljudska bića, socijalna bića, što znači da nam je kontakt izuzetno važan, stoga je ključno za naše dobrostanje da održavamo kontakte sa bližnjima. Ovo je sjajan trenutak da se povežete sa onima sa kojima niste uspevali da organizujete vreme, koristite tehologiju – viber, skype, zoom… Posebno je važno da se vidimo, jer neverbalna komunikacija nosi pregršt benefita za našu psihu, pa možete uključiti ovakve “sastanke” kao deo vaše dnevne ili nedeljne rutine.

5.Pomoć i podrška drugima – u ovakvim situacijama često imamo veći osećaj solidarnosti, pojačanu empatiju, nekako je lakše da se povežemo sa drugima kada smo u sličnoj situaciji. Iz tog razloga možemo lakše uvideti šta je potrebno našim bližnjima, da li je to pomoć u vidu nabavke ili je to podrška kroz telefonski poziv, razgovor i razmevanje. Kada pomažemo drugima činimo dobro na više nivoa , pre svega radimo šta je do nas da učinimo tešku situaciju malo lakšom, sklanjamo fokus sa brige i problema a ovakvim kontaktom pojačavamo i osećaj zadovoljstva i povezanosti. Dodatni savet je da ne zaboravite na svoje granice, pomozite drugima onoliko koliko je vama prijatno u datom trenutku, štitite sebe od sindroma izgaranja i ne zaboravite da je vaša odgovornost pre svega da se pobrinete za sebe.

6.Prihvatanje i razmevanje trenutnih stanja i emocija – Sasvim je prirodno da se ne osecamo sasvim dobro, i važno je da ne postavimo sebi nerealna očekivanja da budemo izuzetno korisni, produktivni i pozitivni u ovakvim situacijama. Faze će se smenjivati i na nama je da se adaptiramo iz dana u dan. Posmatrajmo svoje neprijatne emocije, dozvolimo im da budu prisutne, mi smo u redu ako smo tužni, uplašeni ili besni – sve te emocije su reakcija na situaciju. Napravite prostor za svoje emocije, primetite da one dolaze i prolaze. Ne dozvolimo da nas neprijatne emocije preplave – ili u slučaju da se to i desi korisite tehnike, kontakte ili već nešto za šta ste tokom života stekli iskustvo da na vas deluje umirujuće, pobrinite se za sebe i budite nežni prema sebi.

7.Samostalno bavljenje negativnim emocijama – u slučaju da prag neprijatnih emocija nije naročito visok, možete se njima sami pozabaviti – tako što ćete ih istresti iz vašeg sistema kroz igru, pokret, ples, plakanje, fizičku aktivnost, kreativne kanale (slikanje, pevanje, crtanje, pisanje..), možete vikati u jastuk, udarati jastuk, možete skakati, trčati.. ili prosto tu energiju možete transformisati kroz neku aktivnost koja vama u tom trenutku najviše prija kao ventil.

8.Potražite pomoć kada vam bude potrebna – Ne zaboravite da niste sami iako to može tako delovati na trenutke, uvek možemo kontaktirati porodicu, prijatelje ili bliske ljude – najlakše se umirujemo kroz kontakt. Ukoliko ne osećamo da nam bližnji mogu olakšati , ne oklevajte, kontaktirajte stručnjaka – postoji veliki broj otvorenih linija za krizne intervencije, veliki broj nas koji smo na raspolaganju. Sasvim je u redu da tražite pomoć, nekada je to najbolji način da se pobrinete za sebe i za druge.

9.Fokusirajte se na sve ono što možete da kontrolišete – prirodno je da nepoznate situacije u nama stvaraju stres i potrebu da ih razumemo kako bi osećali da imamo veću kontrolu nad njima, ali iščitavanje brojnih teorija o ovome što se dešava nije korisno i ne može imati neposredno dobar efekat na nas. Zato je mnogo korisnije da se bavimo sobom, svojim životom, bližnjima, vremenom. Razmislite za šta ovo vreme može da bude prilika vama lično? Nakon čitanja ovog članka postavite sebi neka od ovih pitanja – šta je to što možete da uradite za sebe u ovom trenutku? Čemu možete i želite da posvetite ovo vreme?

10.I za kraj – imajte na umu – i ovo će da prođe. Situacija u kojoj se nalazimo jeste neka vrsta maratona, ali maratona sa izvesnim krajem. Ne zaboravite da dišete – svesno udahnite i izdahnite, posebno kada naleti neki od talasa emocija. Povežite se sa sobom, sa dahom, osetite svoje telo, uzemljite se. Dozvolite da dođete u kontakt sa vašim autentičnim potrebama, primetite da one ne moraju biti iste kao što su bile pre ovog perioda, i da ne moraju biti slične potrebama ljudi koji vas okružuju. Dopustite da ovaj period bude jedna prilika za povezivanje sa sobom.

Kao i uvek ja sam tu za vas na blogu, facebook stranici i instagram profilu.

Borjana Vorkapić, dipl. komunikolog dipl. psiholog